Zimzeleno drveće – diferencijacija

Saznajte o najpoznatijim vrstama zimzelenog drveća! Zimzeleno drveće i grmlje održava svoje lišće zelenim tijekom cijele godine. Međutim, nisu svi isti. Razlikujući najčešće vrste zimzelenih stabala, bit će vam lakše pronaći onu koja odgovara vašim posebnim potrebama krajolika.

  Zimzeleno drveće za uređenje okoliša

Većina zimzelenih stabala su četinjače, dok zimzeleni grmovi mogu sadržavati i širokolisne sorte. Osim toga, svojstva voska uvelike variraju ovisno o vrsti stabla. Stoga je važno razlikovati različite sorte prije dodavanja ovih biljaka u svoj vrt. Samo jedna preporuka – četinarsko zimzeleno drveće izvrsno nadopunjuje krajolik, osobito kada su rasuti po drugim zasadima. Dolaze u širokom rasponu oblika i veličina te će odgovarati mnogim vrstama tla i uvjetima uzgoja. Ipak, neke zimzelene vrste drveća bolje se snalaze od drugih na određenim mjestima i temperaturama.

Najpoželjnija upotreba ovih stabala je u ukrasne svrhe

Međutim, neke sorte također mogu ponuditi dobru hladovinu ili poslužiti kao drveni materijal. Razlikovanje najpopularnijih zimzelenih stabala pomoći će vam da pronađete odgovarajuće stablo koje ne samo da odgovara vašim potrebama krajolika, već i ispunjava namjenu koju ste namjeravali. Borovi su vjerojatno najznačajniji od zimzelenih vrsta drveća. Iako većina njih ima dugo iglasto lišće, nisu svi borovi jednaki.

Svaka vrsta zimzelenog drveta ima svoje jedinstvene karakteristike

Neke od najčešće korištenih sorti su:

Istočni bijeli bor (Pinus Stroboscopes) – ova brzorastuća sorta doseže 80 metara ili više. Ovo je idealan odabir za probnu sadnju ili kao drveni materijal i sjenilo.

Borovica (P. edulis) – ovo je jedan od spororastućih borova i doseže samo 12 do 15 metara visine. Što je savršeno za uzgoj u loncima, rock vrtovima i rubovima grmlja.

Bor Monterey (P. radiata) – ovo zimzeleno drvo brzo raste i posvuda. To je nervozan bor koji ne podnosi sušu ili niske temperature.

Bor pinjon doseže 80 do 100 metara visine bez orezivanja

Allepo ili mediteranski bor (P. halepensis) – za razliku od Montereya, ova vrsta bora uspijeva u siromašnom tlu i uvjetima nalik suši. Također podnosi toplinu i vjetrovitu klimu. To je brzorastuće drvo visoko između 30 i 60 stopa.

Crveni bor (P. resinosa) – ovo drvo ima zanimljivu koru crvenkaste boje. Japanska crvena sorta (P. densiflora) izvrsna je spororastuća sorta bora pogodna za male površine.

Japanski crni bor (P. thunberglana) – ovaj bor ima neobično tamno sivu do crnu koru. Iako je to brzorastuća sorta bora koja doseže do 60 stopa visine. Mogu se i orezati. Zapravo, često se koristi kao popularan uzorak bonsaija za lonce.

Obični bor ili bijeli bor (P. sylvestris) – koji se može teško prilagoditi krajobraznim uvjetima, ali se obično koristi kao kontejnerska biljka ili božićno drvce zbog zanimljive žute do plavo -zelene boje lišća.

Stabla smreke

Smreke sa svojim atraktivnim kratkim iglicama i visećim češerima izvrstan su dodatak krajoliku. Popularne sorte su sljedeće:

Smreka (Picea abies) – ovo stablo naraste do 60 metara, ima privlačno tamnozeleno lišće na visećim granama i proizvodi ukrasne ljubičasto -crvene češere. Uživa u hladnim uvjetima i izvrstan je izbor za sklonište ili probnu sadnju na velikim parcelama.

Koloradska plava smreka (P. pungens glauca) – Plava smreka je još jedno visoko drvo koje doseže i do 60 metara. Ovo drvo uzoraka poznato je po obliku piramide i plavo-sivoj boji lišća.

Bijela smreka (P. glauca) – ovo je blijedozelena sorta smreke.

Patuljasta smreka Alberta – Monrovija

raste u posudama ili se često javlja kao bordura i sadnja temelja. Ima pernate iglice i dostupan je u piramidalnim ili stupastim oblicima.

Borovi

Jele su korisne probne zasade i imaju ravne češeri. Neke od najčešće posađenih jela su: evropska srebrna jela (Abies concolor)-ova jela ima mekano, sivozeleno do srebrnasto plavozeleno lišće. Čini lijep kontrast sa svojim zimzelenim iglicama tamne boje. Ova sorta raste između 35-50 metara.

Douglas (Pseudotsuga menziesii) – privlačno je, brzorastuće zimzeleno drvo, ali prilično veliko, visoko oko 50 do 80 metara. Izvrstan je za primjere, prosijavanje ili skupnu sadnju. Također čini idealno božićno drvce.

Frasier -ova jela (A. fraseri) – Frazier -ova jela ima uski oblik piramide i naraste do 40 metara. Ovo je također izvrstan izbor za Božić ili na otvorenom kao bordura, uzorak ili posuda.

Ostalo zimzeleno drveće

Druga zanimljiva zimzelena stabla su cedar, thuga i čempres. Svako od ovih stabala nudi svoje jedinstvene kvalitete.

Cedar (Cedrus spp.) – Sorte cedra elegantne su zasade uzoraka. Većina ima povezane igle s malim uspravnim češerima. Oni rastu od 30 do 60 stopa sa svojim patuljastim vrstama.

Thüga – koja se također naziva thuja, uobičajeno je naglasak među mnogim krajolicima, bilo kao osnova za sadnju ili za prosijavanje. Zimzeleni ima sjajno, ljuskasto lišće i doseže do 40 metara visine.